Talk:Ante Starčević

Page contents not supported in other languages.
From Simple English Wikipedia, the free encyclopedia

His racism[change source]

More evidence about his racism comes from his book: Pasmina slavoserbska po Hervatskoj by Ante Starčević, Tisak Lav. Hartmána i družbe, Zagreb 1876 where he tried to 'scholarly' explain that the Serbs are not people - rather an animal breed. Here is an abundance of quotes from this book:

Page V Učenu je svetu poznano da ime Serb ili Serv starinom, ime Slav u srednjem veku biaše kod svih narodah obćenito za sužnja; da su se tomu imenu, tudju, Hervati i Poljaci vazda ugibali; i da ono na ove narode nesp'ada više nego n. p. na Engleze.

Page 25 Slavoserbi i ostali kojim je vera samo sredstvo koristiti se ludostju drugih, oni, gde bolje, tu duglje.

Page 28 Vlasi kao sužnji, kmeti, razlučeni od naroda. 4 Razumeva se da kmeti mogahu biti samo oni koji se udomaćiše. Smatrahu ih posebnom pasminom, s drugda se i sami zvahu Vlasi, ter pristajahu uz onoga, kod koga se najboljemu nadahu. 6 Kad se Stefan-Tomaš Ostoić podpisiva kralj Serbljem, Bosni 7 — tu je očit dokaz da Serblji biahu razlučeni od naroda kraljevine. Po Arbanskoj klatio se taj puk pod imenom Serbeljah.

Page 33 Oko 1440. zauze Turčin Smederevo, oko 1454. zarobiše Turci pasmine 50.000 komadah. Za tih skokovah prodavahu Turci za čizmu, opanke-li pod izbor Serbkinje devojke. Dakle, eto bežanjah, tretjega, četvertoga i petoga, pod Jurjem Brankovićem, i pod njegovimi sinovi Stefanom i Vukom. 3 Očito, nečisti puk onih zemaljah kroz tolika bežanja, klanja i zarobljenja, moradiaše već onda posve izginuti, pa da bude l plodnii nego li se kroz vekove pokazao. Ali primesa uzderžava pasminu.

Page 34 Tu se vidi cena i novca, i zaroba, i vrednost slavoserbske pasmine. ... Neznalice i herdjelji prenesoše znamenitost ovoga rata na kukavno Kosovo polje od 1389. koje možda imadiaše znamenitost samo po one koji na njemu poginuše. Biaše-li Turčin XIV. i XV. veka sbilja onako jak kako se u povestnicah i činom pokazao? Bi-li on bio uznapredovao kako jest, da nebude hervatska pasmina nečistom pasminom u Arbanskoj, u Rašii i u Serbii prevladana, vladana, u Bosni raztrovana?

Page 40 Za tih ratah i mešanjah, da vidimo ponašanje pasmine. Kacianerova vojska: „Vlasi, Cigani, Sajkaši, Nosadci (brodari po Dunaju), Martološi, t. j. serbski vojnici na granici, robe i kradu na zapoved Mahomedbega, konje i vole artilerie, odrezuju hranu i trativo, obkoljuju tako, da nitko neusudjuje pokazati se van zalega.

Page 48 O koristi Vlahah i njihova vodjenja zna se samo gde i o plenu Uskokah. U ono vreme nebiaše verstnih zemljo vidah, i pasmina se u nje nije razumela. Kako dakle odkuda-li, ako je živela udomljena, ona znadiaše pute i staze? Na ovo pitanje već odgovorismo. Nu proti javnim zakonom tko je pasminu amo vabio, tko joj je što obećivao, kakova je to javna vera, kako o tih stvarih, proti svojemu vladaru može govoriti jedan dostojanstvenik?

Page 55 Onaj sabiratelj zagovoren je svojom pasminom ili zanešenostju; drugomu nikomu nebi obraz podnio ni prispodabljati a kamo usporedjivati Hervate sa Serbi, primeravati ovu pasminu s narodom, koj je premnogo sagrešio proti drugim a najviše proti samu sebi; nu koj svoje ime uhadjanjem, neverom, izdajom, podlostju, nebiaše okaljao.

Page 76 Ukinutjem granice Tisa Maroške mnogi begunci i rodjaci im, možda i drugi, pod vodjami To'ko'lvem i Horvatom izseliše se u Rusiu, i u pokrajini Jekatarinoslav osnovaše „novu Serbiu." 5 Za čudo: u ovih stranah uzimahu svakakova imena osim onog Serba, kojega se još preko 50 godinah ovde stidiše i plašiše.

Page 88 Na uspeh Miloša Obrenovića u Serbii, pretvoriše se Iliri u Serbe, ter nakon probiranja imenah kroz vekove, pasmina uze ime, koje joj najbolje pristoji. Beč navalivši na ustav Hervatske i Ungarie, najde pomoćnike u onih Serbih i u hervatskih ??-ih, protivnike u samih Magjarih.

Page 94 U „Imenu Serb" videlo se kako se Tribali skitaju, kako se mešaju Rašia, Serbia, Tribalia, i kako su im medje neizvestne. U ovoj razpravi opazilo se kako se mešaju Iliri, Raci, Serbi, Tribali. Nedavajuć se uzaludu na bistrenje toga muteža u koj pristupi takodjer ime Bulgarie, napominjemo iz povestnikah:

Page 98 Lahko je razumeti da u iztočnih i iztočnosevernih krajih Hervatske, gde biaše slediteljah obiuh cerkvah, i nekerstjanah, i herpa Slavoserbah, nemogaše biti sloge ni snage za uzprotiviti se Turčinu.

Page 101 Vidimo da se pasmina prilično pohervatila u ovoj Hervatskoj. Kad Turčin prestao vojevali, pasmina, većinom ostade gde ju mir zatekao. U hervatskih pokrajinah Turske, ponešto natuca hervatski, drugde turski, bulgarski, rumunjski, gerčki. Ni u kneževini Serbii, ni po Ungarii, još se nije naučila pravo hervatski, nego itako jezik je njezin najsličnii hervatskomu. Da vidimo na koliko se kod nas prosvetlila i počovečila.

Proof-reading seriously needed[change source]

This needs to be cleaned up. The quotations are awkward, but I don't know if they are originally in English or not. Some checking and then a general copy-edit is needed. I just hit a few egregious errors.Kdammers (talk) 02:05, 25 February 2015 (UTC)[reply]